I aj Nazaret xqui xutuj u cʼutunic i Jesus
6
Teʼuri,
i Jesus xel che i tinimit-le cuʼ u tijoxelab,
y xe ʼe pu tinimit ire.
San Marcos 6.1-29
2 Are xu rik i uxlambal ʼij,
xoc pa ja re i molbalʼib y xoc chu cʼutic chique i winak chila.
Je qʼui i winak je ʼo chila;
niʼpa i xqui ta u tzij lic xqui bisoj che.
—¿Pa xu tijoj wi rib i achi-le ronojel wach ca tijin chu ʼonquil?
—xqui bij—.
¿Wach usucʼ i nojbal chi yatal che?
¿Pa xu nawsaj wi rib ire-le chu ʼonquil i milágro?
3 ¿Xataba n-are ti ire-le i aj ʼanol mexa?
Ile xa are i ralab i ati Mariy;
xa are i catz a-Jacóbo,
i aJose,
i a-Júdas,
i a-Simon.
¿Xataba i ranab ne te je jekel chi kuʼ yoj?
Je jekelic pues.
Queje ile xqui bij i winak.
Xa xqui xutuj wach i xu bij,
wach i xu ʼano.
4 I Jesus xu bij chique:
—Conojel quiqui coj u ʼij jun ajbil u tzij i Dios,
xui i je rach aj tinimit n-quiqui coj tu ʼij.
Xak queje i rachalal,
tak i je aj pa rachoch,
xak n-quiqui coj tu ʼij —xu bij chique.
5 I winak chila n-xqui cuba ti qui cʼux che,
rumal-i,
ire n-xtiqui ta chu ʼanic i milágro.a
Xui je queb oxib winak xu ya u ʼab piquiwi y xe rutzirsaj.
6 Lic xu bisoj man i winak n-xqui cuba ti qui cʼux che.
Teʼuri xa ʼe pa tak aldéa nakaj chu cʼutic chique i winak.
I Jesus xe u tak bi u tijoxelab chu paxsaxic u tzij i Dios
7 Xoʼon panok xe u siqʼuij i cablajuj u tijoxelab ruʼ,
y pa cacabil xu jek bi qui takic pa tak aldéa.
Xu ya piquiʼab caquesaj itzel tak tew chique i winak.
8 Xak xu bij chique n-ta quiqui cʼam bic are quiqui maj qui be,
mi tene qui teb,
mi tene qui wa,
mi tene qui mer;
xui qui chʼamiy quiqui cʼam bic.
9 Xak xu bij chique chi toʼ xajab chiqui cojo,
xak miqui cʼam chubi jumolaj qui ʼuʼ,
xui i jumolaj chi qui cojom bic.
10 Xak xu bij chique:
—We ʼo jun winak cu ya i posar,
chix ʼol na ruʼ;
cʼa te qui canaj we quix el che i aldéale.
11 We ʼo i winak n-quix qui cʼulaj taj,
xak n-cacaj ti u tayic i tzij,
chix el chila.
Che i pu can i ulew che iwakan,
cʼutbal-re chique chi cʼo can i qui mac chiquij.
I tinimit-le,
are ca cʼun i tojpen re qʼuisbal ʼij,
sak laj tzij i quin bij chiwe,
mas nim ni tojbal mac que ique chuwach i queb tinimit Sodóma y Gomórrab —xu bij chique u tijoxelab.
12 Teʼuri ique xe ʼe chu bixquil chique i winak chi ʼo u chac quiqui jalwachij qui nojbal chi n-ʼus taj.
13 Xak xquesaj je qʼui itzel tak tew chique i winak;
xak je qʼui iwabib xqui coj acéite piquiwi y xe cutzirsaj.
Wach i camic ʼantal che i ma Wan chi aj kajsanel ya
14 Xoʼon panok,
xak i ma Heródes,
chi ʼatol tzij piquiwi i aj Israel winak,
xak xu ta u tzijol wach i nim laj ʼanic ca tijin i Jesus chu ʼonquil,
man conojel i winak quiqui lapo.
Ire xu bij:
—Are i ʼetz ma Wan aj kajsanel ya,
walijnak chic chiquixol i camnak.
Are i rumal ʼuri chi ʼo i choʼab ruʼ chu ʼonquil i milágro —xu bij.
15 Xak je ʼo juban chic xqui bij:
—Are i ujer ajbil u tzij i Dios mam Elías —xe cha.
Xak ʼo i que binic:
—Are jun cʼacʼ laj ajbil u tzij i Dios pacha i je re ujer —xe cha.
16 I ma Heródes,
are xu ta,
xu bij:
Ire-le are i ma Wan,
chi xin tak u cʼatzixic u jolom;
ya walijnak chic chiquixol i camnak —xu bij.
17-18 I ma Heródes u camsam i ma Wan rumal i rixokil,
chi ati Erodiys u bi.
Are maja ca camsax i ma Wan,
i ma Heródes xu maj i ati Erodiys che u chaʼ,
chi ma Felípe.
I ma Wan xu bij che:
—N-ʼus taj cat qʼuiji ruʼ i rixokil a chaʼ —xu bij.
Rumal-i,
i ma Heródes xu tak u chapic i ma Wan,
xu xim ruʼ carena,
y xu tzʼapij pa cárcel.
19 I ati Erodiys tzel cril i ma Wan.
Craj cu camsaj,
xui-ri n-cu rik taj wach u ʼanic cu ʼan che,
20 man i ma Heródes n-xu ya ta che.
Retaʼam chi ma Wan,
lic sucʼul i cu ʼano;
lic chʼam u cʼaslemal.
Rumal-i,
xu xij rib che.
Are i rumal ʼuri n-xu ya ta che ixok coʼon cʼax che.
I ma Heródes,
are xu ta i u tzij i ma Wan,
lic ʼutz xu ta,
xui-ri,
ʼo ca tiʼan pu cʼux rumal;
n-xu rik taj wach i cu ʼano.
21 I ati Erodiys lic xraj u camsaxic i ma Wan,
y xoʼon panok xu rik i ʼij che.
I ma Heródes xoʼon jun nimaʼij re u ʼij ire.
Je qʼui i nimak tak winak xe cʼun chu tijawic cenar ruʼ.
Xe cʼun i je rakan u ʼab,
xak xe cʼun i je cajʼatzil i u soldádo,
xak xe cʼun i nimak qui patan re ronojel i jyub Galiléa.
22 Are que tijin chi waʼim,
xoc bi i ralit i ati Erodiys,
y xoc chi xajawic chiquiwach.
I ma Heródes,
cuʼ i je ʼo ruʼ,
kus xquilo wach i xajawic xoʼon i ali.
Rumal-i xu bij che:
—Cha tzʼonoj chwe wach i cawaj quin ya chawe,
y yin quin ya na ʼuri chawe —xu bij che ali.
23 Lic xu cuxtaj u bi i Dios chu bixquil.
—Yin lic quin ya na chawe pachique tak ca tzʼonoj chwe.
N-ta coʼono we ca tzʼonoj i nicʼaj i uqʼuial tinimit chi ʼo pin ʼab —xu bij—,
lic quin ya na chawe.
Queje ile xu bij i ma Heródes.
24 I ali xe u tzʼonoj che u chuch:
—¿Wach quin tzʼonoj che,
ca bij yet?
—xu bij che.
—Cha tzʼonoj u jolom i ma Wan che,
chi aj kajsanel ya —xu bij u chuch che.
25 I ali juntir xtzalijic;
xa ʼe ruʼ i ma Heródes y xu bij che:
—Woʼor tan cwaj i u jolom i ma Wan,
aj kajsanel ya;
cwaj ca ya li chwe chupam jun plato —xu bij.
26 I ʼatol tzij,
are xu ta ile,
lic xbison rumal.
Xui-ri,
ire u bim chic chiquiwach conojel,
chi cu ya na che wach i ca tzʼonox che,
xak u cuxtam u bi i Dios puwi u tzij.
Rumal-i,
n-xraj ta ire cu tzalij u tzij.
27 Are ʼuri xu tak-la bi jun soldádo chu cʼamic u jolom i ma Wan.
28 I soldádo xa ʼe ruʼ i cárcel,
y xresaj u jolom i ma Wan;
xu ya ʼuri pa plato y xu cʼam bi che ali.
Ire-le xe u jacha che u chuch.
29 I u tijoxelab i ma Wan,
are xqui ta wach xa ʼan che,
xe qui cʼama u nimal y xe qui muku.
I qui tzukic joʼob mil winak
30 Xoʼon panok,
i u tijoxelab i Jesus xe tzalij chic y xqui mol quib ruʼ i Jesus.
Xe oc chu lapic che niʼpa i qui ʼanom y niʼpa i qui cʼutum chique i winak.
San Marcos 6.30-56
31 Teʼuri i Jesus xu bij chique:
—Joʼ.
Jo che jun lugar pa n-ta wi winak;
coj uxlan jubiʼ —coʼono.
Queje xraj ire ile,
man i winak n-ta qui qʼuisic ruʼ.
N-ca tijtaj ta chic u wa cumal.
32 Rumal-i,
i Jesus cuʼ u tijoxelab,
quituquel xe ʼe chupam jun bárco che jun lugar pa n-ta wi winak.
33 Xui-ri,
are xe ʼec,
je qʼui i winak xe ʼilawic y xquetamaj chi are i Jesus.
Are ʼuri xe ʼe paʼanem chi tak u chiʼ i alagun;
nabe xe upon ique chuwach i Jesus.
ʼIs pa ronojel tak tinimit je petnak wi.
34 I Jesus,
are xel pa bárco,
xe ril je uqʼuial winak je ʼo tan chic chila.
Cʼax xu na u cʼux chique,
man je pacha juban chij n-ta que chajiwic.
Rumal-i,
xoc chu bixquil uqʼuial cʼutunic chique.
35 Are mer xkaj i ʼij,
i u tijoxelab xe tejeb ruʼ y xqui bij che:
—Ya xkaj i ʼij,
y waral xa tzʼinilic jyub,
n-ta winak chi.
36 Cha bij chique i winak ʼutz que ʼe chu tzucuxic qui wa chi tak ja,
xak pa tak aldéa nakaj —xqui bij che i Jesus.
37 Xui-ri,
ire xu bij chique:
—Yix chi ya chique wach quiqui tij na —coʼono.
—¿Cawaj bari que ʼe ka loʼo queb ciénto quetzal caxlanwa,
tzukbal que i winak-i?
—xqui bij che.
38 Ire xu tzʼonoj chique:
—¿Niʼpa i caxlanwa ʼo iwuʼ?
Je iwilapeʼ.
Ique,
are xquetamaj niʼpa ʼo cuʼ,
xqui bij che:
—ʼO joʼob caxlanwa ruʼ queb car —xe cha.
39 Teʼuri i Jesus xe u tak i winak chi que cubi chuwa tak qʼuim pa tak tzobajil.
40 Che tak i tzobajil-le,
ʼo jujun chi ʼo i cincuénta chique,
xak je ʼo jujun je ʼo jun ciénto chique.
41 Teʼuri i Jesus xu chap i joʼob caxlanwa,
xak i queb car;
are ʼuri xtzun chicaj xu cʼamwaj xu tioxij che i Dios.
Teʼuri xu pir i caxlanwa,
y xu ya chique u tijoxelab,
quiqui jachbej-re chique i winak.
Xak i queb car xu ya chique,
man xak quiqui ya chique conojel i winak.
42 Conojel ʼis xe waʼic y xe nojic.
43 Are xquelej,
i u tijoxelab xqui mol u chiʼ niʼpa i chʼakatak caxlanwa,
xak i car chi n-xqʼuis taj.
Xnoj cablajuj coban che i chʼakatak chi xsobrinic.
44 Niʼpa i achiab xe tzukic,
je joʼob mil.
Wach i binic xoʼon i Jesus puwi ya
45 Are xutzin ile,
i Jesus xu bij chique u tijoxelab chi que oc chic pa bárco,
que ʼax chʼaka alagun cʼa pa tinimit Betsáida.
Queje xu bij ile chi quiqui ʼan ique tzʼakat ire que u ʼijla bi i winak.
46 Are xutzin qui ʼijlaxic i winak,
xa ʼe che jun jyub chu tzʼonoxic che i Dios.
47 Are xoc aʼab,
i u tijoxelab ya que upon pa nicʼaj alagun;
i Jesus utuquel ʼo che i jyub-le.
48 Are ʼo chila,
xe ril lok chi u tijoxelab uyej quiqui ʼan chu minic bi qui bárco chuwi ya,
rumal i tew chi lic xpe chirij.
Are ya ca pe u sakiric,
i Jesus ya ca nakajab cuʼ,
lic ca bin chuwi ya;
ca tijin ricʼawic chiquiwach ique.
49 I u tijoxelab,
are xquilo chi ca bin chuwi ya,
xqui chʼob ique,
mok jun xibinel,
y xe siqʼuin rumal.
50 Queje xqui ʼan ile,
man conojel xquilo,
xak ʼis xe oc ʼil rumal.
Xui-ri,
ire xe u ʼijla;
xu bij chique:
—¡Mi xij iwib!
Xa yin.
¡Chi cowirsaj i cʼux!
—coʼono.
51 Teʼuri xoc cuʼ pa bárco;
are ʼuri i tew xuxlanic.
I u tijoxelab lic xqui bisoj rumal.
52 Ique n-qui tom tu be wach usucʼ i milágro xoʼon ire che i caxlanwa (chi are ire ʼo puwi ronojel niʼpa i ʼolic).
Ique toʼ tzʼapil i qui nojbal.
I Jesus xe rutzirsaj i wabib pa Genesaret
53 Are xe ʼax chʼakap,
xe upon chu chiʼ i jyub Genesaret.
Chila xqui yukba wi can i qui bárco.
54 Juntir,
are xe ʼel pa bárco,
i winak je ʼo chila xquilo chi are i Jesus.
55 Rumal-i,
ʼis xe ʼe paʼanem chu cʼamic li qui iwabib chuwa chʼat pa ʼo wi i Jesus.
56 Pa tak ca ʼe wi ire,
pa tak tinimit,
pa tak aldéa,
pa tak jyub,
ʼis que qui cʼam li iwabib ruʼ.
Xe qui ya chi tak be,
y lic xqui tzʼonoj che chi ca yaʼ chique quiqui chap jubiʼ u ʼuʼ.
Conojel niʼpa i xqui chap u ʼuʼ,
xe utziric.